fbpx

Alergijski rinitis

Alergijski rinitis je simptomatski poremećaj nosne sluznice koji se javlja nakon kontakta sa alergenima iz okoline. Neki ljudi imaju alergijski rinitis samo u toku određenih razdoblja u godini (sezonski), dok ga drugi mogu imati u bilo koje doba godine (nesezonski).

Alergijski rinitis je, dakle, imunološka reakcija koja nastaje kao rezultat izlaganja alergenima spoljašnje sredine kod osoba koje imaju genetske predispozicije za alergijsku reakciju. Kontakt sa određenim alergenom dovodi do oslobađanja medijatora alergijskih reakcija, te se pojavljuju simptomi poput kijanja, sekrecije i zapušenog nos, kao i svraba nosne sluznice.

 

Dijagnoza alergijskog rinitisa

Dijagnoza alergijskog rinitisa se postavlja na osnovu anamneze kliničke slike, kao i niza alergoloških testova. Ukoliko se alergijski rinitis zapostavlja i ne leči, može doći do razvijanja bronhijalne astme. Iz svega navedenog veoma je važna pravovremena i adekvatna terapija alergijskog rinitisa u prevenciji nastanka bronhijalne astme.

 

Kod 30% bolesnika sa alergijskim rinitisom dolazi do razvoja bronhijalne astme, a kod bolesnika sa bronhijalnom astmom, 75% ima i alergijski rinitis.

 

Simptomi alergijskog rinitisa

  • Kijanje
  • Zapušen nos
  • Curenje vodenog sekreta iz nosa
  • Svrab i crvenilo nosa i očiju
  • Kašalj
  • Grebanje u grlu

Lečenje alergijskog rinitisa

Pre svega, pacijentima se preporučuje izbegavanje kontakta sa određenim alergenom. Osim izbegavanja alergena, takođe se uspostavlja terapija lekovima ili imunoterapija. Budući da je praktično nemoguće izbeći alergene koji izazivaju neprijatne simptome (prašina, polen, grinje, životinjska dlaka, buđ) savetuje se nošenje pogodnih maski da bi se smanjila izloženost.

U slučaju osetljivosti na kućnu prašinu, neophodno je da sredina u kojoj takva osoba boravi, ima što manje stvari koje privlače prašinu, da koristi prostirke koje se lako peru, kao i aparate za isušivanje vazduha kako bi se uklonila eventualna pojava buđi.

Alergijski rinitis se najčešće leči lekovima. To podrazumeva primenu antihistaminika, antiflamacionih lekova itd. Imunoterapija, prepisana od strane našeg alergologa dovodi do smanjenja tegoba i potrebe za lekovima, prosečno za 45%, a dužina dejstva imunoterapije je od 3 do 5 godina.