Alergija na hladnoću

Alergija na hladnoću spada u najčešće alergije, iako se o ovoj vrsti alergije malo zna i još manje govori. Pacijenti najčešće zanemaruju simptome ove alergije, misleći da je u pitanju prirodna reakcija tela na hladnoću. Ipak, izlaganje hladnoći alergične osobe, sa sobom nosi simptome drugačije od onih koji se javljaju prirodno kod svakog čoveka (poput crvenila, drhtanja i trnjenja).

Alergijska reakcija najčešće je izazvana delovanjem hladnih predmeta, vode ili vetra. Delovi tela koji su najviše pogođeni su oni koji su ujedno i najizloženiji uticaju hladnoće, a to su obično lice, ruke i noge.  Procenjuje se da od preosetljivosti na hladnoću pati oko 5% alergičnih osoba, a prvi simptomi alergije obično se javljaju u mlađem uzrastu. Kada roditelj primeti nesvakidašnje reakcije deteta na izlaganje hladnoći, neophodno je da to ne zanemaruje, već da preduzme sve neophodne mere kako bi se reakcija sprečila, ali i da dete odvede na pregled alergologa. Zanimljiva činjenica je da je alergija na hladnoću u zimskim mesecima učestalija od prehlada i gripova.

Uzroci nastanka alergije na hladnoću

Uzrok alergije na hladnoću nije u potpunosti objašnjen. Neki ljudi imaju isuviše osetljivu kožu, bilo da je to zbog naslednog faktora ili je prouzrokovano virusom ili nekom drugom bolešću. Izloženost hladnoći oslobađa histamin i druge medijatore imunog sistema u kožu što dovodi do crvenila, svraba i ostalih simptoma.

Alergija na hladnoću – simptomi

Alergija na hladnoću  može da počne ubrzo nakon što je koža izložena naglom padu temperature vazduha ili hladne vode. Simptomi mogu nastati vrlo brzo, već nakon nekoliko minuta nakon izlaganja izvoru hladnoće, ali se vrlo brzo povlače kada se osoba utopli. Najčešći slučajevi alergije na hladnoću javljaju se kada je koža izložena temperaturama nižim od 4 do 5 stepeni. Simptomi koji se najčešće pojavljuju su sledeći:

• Crvenilo, svrab i osip na mestu koje je izloženo hladnoći

• Oticanje ruku prilikom držanja hladnih predmeta

• Oticanje usana prilikom unošenja hladne hrane

• Oticanje jezika i grla što uzrokuje gušenje (ovo se događa samo u težim oblicima)

U težim oblicima se, takođe, može pojaviti nesvestica, ubrzan rad srca, ali i oticanje udova ili celog tela.

Lečenje alergije na hladnoću

Lečenje alergije na hladnoću podrazumeva izbegavanje hladnoće, kada god je to moguće. Lekar vam može preporučiti svojevrsnu blagu terapiju koja sadrži antihistaminike, koji se koriste pre izlaganja niskim temperaturama, sa ciljem da se alergijske reakcije na zimu ublaže.

Alergija na hladnoću nije opasna po život, osim u težim oblicima kada je praćena gušenjem, ali to nije čest slučaj. Simptomi najčešće prolaze sami, onda kada se osoba povuče sa hladnoće i skloni od hladnih predmeta koji izazivaju alergijsku reakciju.

Prevencija alergije na hladnoću

Osim uzimanja lekova koje je naš alergolog prepisao, za zaštitu od hladnoće savetuje se da namažete lice i ruke hidratantnom kremom, zatim da koristite balzam za usne pre izlaska iz kuće, nosite šal, kapu i obavezno tople rukavice, tople čarape i tople pantalone. Delovi kože koji nisu dovoljno zaštićeni toplom garderobom, mogu imati jake alergijske reakcije.

Izvori