fbpx

Dijabetes je stanje koje zahteva konstatno kontrolisanje i obavljanje redovnih, pre svega endokrinoloških pregleda. U poliklinici Alfa MEDICA, bavimo se, ne samo dijagnostikovanjem, već i proučavanjem uzroka nastanka ove bolesti, ali i postavljanjem pravilne terapije. Dijabetes ili šećerna bolest je najčešća metabolička bolest savremenog doba. To je oboljenje koje se odlikuje povišenim nivoom šećera u krvi, koje nastaje zbog smanjenog lučenja insulina ili zbog defekta u njegovom dejstvu. Insulin je hormon koji luči pankreas i koji kontroliše nivo glukoze (šećera) u krvi.

U Alfa MEDICA poliklinici moguće je na jednom mestu, vrlo brzo i lako obaviti sve laboratorijske analize uz detaljan pregled lekara specijaliste endokrinologije.

Koji su uzroci nastanka dijabetesa?

Otkrivanje uzroka pojave dijabetesa od velike je važnosti, budući da je rano dijagnostikvanje uz otkrivanje uzroka nastanka preduslov za kontolisanje bolesti i pružanje adekvatne teraptije. Uzroci mogu biti brojni i često su višestruki.

Najčešći uzroci prisustva dijabetesa su:

  • Nasledni faktor:

Sklonost ka dijabetesu prenosi se direktno sa roditelja na decu, a da li će se bolest ispoljiti zavisi i od drugih činilaca, pa je to razlog što se šećerna bolest ne pojavljuje kod svakog potomka.

  • Druga oboljenja koja mogu izazvati dijabetes:

Postoje bolesti koje mogu prouzrokovati dijabetes, a najčešće je reč o hroničnim poremećajima (alkoholizam, oboljenja pankreasa itd.) i raznim endokrinim oboljenjima (oboljenje nadbubrežne žlezde, hipofize, štitne žlezda i slično).

  • Nezdrave životne navike

Rizični faktor predstvljaju i pacijenti koji  preterano konzumiraju slatkiše, uz obilnu ishranu i gojaznost. Takođe, na pojavu dijabetesa može uticati i smanjena fizička aktivnost, prelazni period kod muškaraca i žena (menopauza), sklonost ka infekcijama i stres.

Tipovi dijabetesa

Postoje različiti tipovi dijabetesa:

  • Dijabetes Tip 1

Ovaj tip dijabetesa se naziva insulin-zavisni ili mladalački dijabetes. U pitanju je ređi oblik dijabetesa, od kog oboljeva svega 5 do 10% osoba sa dijabetesom. Kod ove vrste dijabetesa pankreas stvara vrlo malo ili nimalo insulina. Naučnici smatraju da je u osnovi nastanka ovog tipa dijabetesa autoimuna bolest, kada sopstveni telesni imuni sistem napada i uništava beta ćelije pankreasa koje proizvode insulin.

  • Dijabetes Tip 2

Ovaj tip dijabetese se naziva insulin-nezavisni dijabetes. Ovo je najčešći oblik dijabetesa (90 do 95% dijabetečara), u kome pankreas proizvodi insulin, ponekad i u većoj količini nego kod zdrave osobe, ali iz nekog razloga, organizam ne može da ga koristi. Glavni faktor rizika za pojavu ovog tipa dijabetesa je gojaznost.

  • Gestacijski dijabetes

Ovaj tip dijabetesa se razvija i otkriva za vreme trudnoće, a posle porođaja može iščeznuti ili preći u stalni oblik dijabetesa.

Koji su simptomi dijabetesa?

Simptomi dijabetesa su često suptilni i teško primetni, pa je rano dijagnostikovanje otežano. Neki od simptoma koji se mogu pojaviti, a ukazuju na šećernu bolest su preterana žeđ i glad, umor i slabost, zamagljen vid, česte infekcije, trnci u rukama i nogama, učestalo mokrenje, suva i ispucala koža. Simptomi gestacijskog dijabetesa su: povišen krvni pritisak, preeklampsija, prethodni sponatni pobačaji, urođene mane…

Na našoj poliklinici možete obaviti sve potrebne analize i ispitivanja na jednom mestu. Zahvaljujući najboljim stručnjacima endokrine medicine, omogućeno je precizno dijagnostikovanje bolesti, ali i uspostavljanje najkvalitetnijeg vida lečenja.

Kako se utvrđuje prisustvo dijabetesa?

Pored uvida u anamnezu i pregleda, lekar će u svrhe dijagnostikovanja dijabetesa često indikovati obavljanje određenih laboratorijskih analiza.  Pored provere kompletne krvne slike i biohemijskih analiza sa akcentom na proveru glukoze u krvi, analiza koja sa sigurnošću može utvrditi da pacijent boluje od dijabetesa jeste HbA1c.

Ova analiza razlikuje se od analize trenutnog prisustva glukoze u krvi. U pitanju je glikovani hemoglobin. Razvija se kada se hemoglobin (protein unutar crvenih krvnih zrnaca koji prenosi kiseonik kroz vaše telo) spoji sa glukozom u krvi i postaje “glikovan”. Merenjem glikovanog hemoglobina (HbA1c), lekar može da stekne ukupnu sliku o tome kakvi su bili prosečni nivoi šećera u krvi pacijenta u nekom vremenskom intervalu (tokom nekoliko nedelja ili meseci).

Za ljude sa dijabetesom podatak u vezi sa ovom analizom izuzetno je važan jer, što je veći HbA1c procenat, to je veći rizik od razvoja komplikacija povezanih sa dijabetesom.

Takođe, u nekim slučajevima neophodno je da pacijent sa sumnjom na dijabetes obavi test opterećenja šećerom ili test tolerancije na glukozu – “Ogtt test”. Ovaj test zasniva se na proveri toga u kojoj meri su ćelije u telu pacijenta sposobne da apsorbuju glukozu (šećer) nakon što se u telo unese određena količina šećera. Rezultati ovog testa mogu ukazivati na prisustvo Insulinske rezistencije ili dijabetesa.