Gubitak sluha koji nastaje postepeno sa godnama izuzetno je česta pojava. Otprilike jedna trećina ljudi starosti od 65 do 75 godina ima neki stepen oštećenja sluha. Za one starije od 75 godina taj broj je otprilike 1 od 2.
Gubitak sluha definisan je kao jedna od tri vrste:
- Konduktivni (uključuje spoljno ili srednje uho)
- Sensorineuralni (uključuje unutrašnje uho)
- Mešoviti (kombinacija ova dva)
Starenje i hronično izlaganje glasnim šumovima doprinose gubitku sluha.
Iako se gubitak sluha sa starenjem ne može sprečiti, doktor Vam može pomoći da preduzimnjem određenih koraka poboljšate nivo sluha.
Koji su simptomi problema sa sluhom?
Znakovi i simptomi gubitka sluha mogu uključivati:
- Prigušivanje govora i drugih zvukova
- Poteškoće sa razumevanjem reči, naročito na bučnim mestima
- Problemi sa razumevanjem suglasnika
- Pacijent često traži od drugih da govore sporije i glasnije
- Potreba za pojačavanjem glasnoće televizora ili radija
- Povlačenje iz razgovora
- Izbegavanje nekih društvenih okupljanja
Kada je neophodno obratiti se doktoru?
Gubitak sluha se obično ne javlja istovremeno u oba uha, naročito gubitak nikada nije podjednakog inteziteta. Ako primetite iznenadni gubitak sluha makar na jednom uhu, odmah potražite lekarsku pomoć. Taj gubitak u početku nije veliki, ali se vremenom može pojačati i javiti i u durgom uhu. Zbog toga se preporučuje pravovremeno obavljanje pregleda, kako bi se eventualni dalji gubitak sluha što pre sprečio ili makar usporio. Neophodno je da na samom pregledu razgovarte sa lekarom oko poteškoće sa sluhom koje ometaju svakodnevni život. Budite iskreni, samo tako će pomoć biti potpuno efikasna.
Kako dolazi do gubitka sluha?
Kako biste razumeli proces gubitka sluha, neophodno je da pre toga shvatite kako ljudsko uho detektuje zvuk i kako čujemo zvukove.
Kako detektujemo zvuk?
Uho se sastoji od tri glavna područja: spoljnog uha, srednjeg i unutrašnjeg uha. Zvučni talasi prolaze kroz spoljno uho i izazivaju vibracije na bubnoj opni. Bubna opna i tri male kosti srednjeg uha pojačavaju vibracije dok putuju ka unutrašnjem uhu. Tamo vibracije prolaze kroz tečnost u strukturi poput puževe kućice, u unutrašnjem uhu (kohlea).
Pričvršćene na nervne ćelije u kohlei se nalaze hiljade sićušnih dlačica koje pomažu u pretvaranju zvučnih vibracija u električne signale koji se prenose u mozak. Mozak pretvara ove signale u zvuk.
Kako može doći do gubitka sluha?
Uzroci gubitka sluha uključuju:
- Oštećenja na unutrašnjem uhu. Starenje i izloženost buci mogu prouzrokovati habanje dlačica ili nervnih ćelija u kohleji koje šalju zvučne signale u mozak. Kada su ove dlačice ili nervne ćelije oštećene ili nedostaju, električni signali se ne prenose efikasno i dolazi do gubitka sluha.
- Postepeno taloženje cerumena. Cerumen može blokirati ušni kanal i sprečiti provođenje zvučnih talasa. Uklanjanje cerumena ispiranjem uha može pomoći da se sluh vrati.
- Infekcija uha i ubrzani rast kostiju ili tumori. U spoljnjem ili srednjem uhu, bilo koja od ovih pojava može prouzrokovati gubitak sluha.
- Rupurirana bubna opna (perforacija/pucanje bubne opne). Glasni zvukovi, buka, nagle promene pritiska, infekcija ili oucanje bubne opne usred udarca, mogu prouzrokovati na smanjenje ili gubitak sluha.
Koji su faktori rizika koji mogu uticati na gubitak sluha?
Faktori koji mogu oštetiti ili dovesti do gubitka dlačica i nervnih ćelija u unutrašnjem uhu, a samim tim i do slabljenja i gubitka sluha uključuju:
- Glasan zvuk. Izloženost glasnim zvukovima može oštetiti ćelije unutrašnjeg uha. Oštećenja mogu nastati pri dugotrajnom izlaganju glasnim slabijim zvucima ili kratkom izlaganju veoma jakom zvuku.
- Nasleđe. Genetika može učiniti pacijente podložnijim oštećenjima uha zbog zvuka ili slabljenju sluha tokom starenja.
- Profesionalni zvukovi. Poslovi u kojima je glasna buka redovan deo radnog okruženja, poput poljoprivrede, građevinarstva ili fabričkih radova, mogu dovesti do oštećenja unutar uha.
- Privremeni jaki zvukovi. Izloženost eksplozivnoj buci, poput vatrenog oružja i mlaznih motora, može prouzrokovati trenutni ili trajni gubitak sluha. Ostale aktivnosti sa opasno visokim nivoom buke uključuju vožnju motociklom ili slušanje izrazito glasne muzike.
- Neki lekovi. Lekovi kao što su antibiotici, sildenafil (Viagra) i određeni lekovi za hemoterapiju, mogu oštetiti unutrašnje uho. Privremeni efekti na vaš sluh – zvonjenje u uhu (zujanje u ušima) ili gubitak sluha – mogu se pojaviti ako uzimate veoma visoke doze aspirina ili drugih sredstava za smanjenje bola.
- Neke bolesti. Bolesti koje rezultiraju visokom temperaturom, poput meningitisa, mogu oštetiti kohleu.
Oštećenje ili gubitak sluha mogu ozbiljno uticati na kvalitet života. Pojedini pacijenti doživljavaju depresiju uzrokovanu gubitkom sluha. Kako je komnunikacija otežana, pacijenti se često odlučuju da je ni ne ostvaruju, već da se izoliju. Ipak gubitak sluha, kako pokazuju istraživanja može uticati povoljno na memoriju pacijenta.
Gubitak sluha se ne može sprečiti, ali je moguće usporiti ga. Znatno sporiji gubitak sluha javlja se kod pacijenata koji su na vreme obavili pregled. Pregled ORL lekara u ovom slučaju zasniva se na audiometrijskom testu, pomoću kojeg se proverava stepen oštećenja sluha. Nakon dijagnostikovanja pristupa se terapiji.