fbpx

Imunoterapija alergijskih bolesti

Cena usluge: 9.000,00 RSD

Imunoterapija je jedina terapija alergija koja deluje na sam uzrok bolesti! Cilj imunoterapije je da kontinuiranom primenom odgovarajućih doza alergena stvorimo toleranciju na alergen koji uzrokuje neprijatne simptome. Preporučuje se da ova vrsta terapije traje od tri do pet godina, a za nju postoji i određeni protokol. U početku se daje rastuća doza alergena, do pune terapijske doze koja  će pacijentu  biti korisna a da ne daje neželjene  reakcije.  Veoma je važno da pacijent izdrži terapiju do kraja, ne bi li se stvorila otpornost organizma na alergen.

Cilj imunoterapije je da se poboljša kvalitet života pacijenta  i da imamo značajno smanjenje, odnosno ,odustvo  simptoma bolesti.

Broj alergičnih ljudi dramatično raste, i to oko dva odsto svake godine. Prema podacima sa Instituta za virusologiju, vakcine i serume, u Srbiji od različitih oblika alergije pati čak 35 odsto stanovništva. Najviše je alergičnih na ambroziju, polen, buđ, prašinu i grinje, pojedine antibiotike, ali su u porastu i alergijske reakcije na hranu, kozmetiku, kućnu hemiju…

 

Alergijski rinitis – epidemija 21. veka

Alergije se ispoljavaju kao različite bolesti – u obliku ekcema, alergijskog rinitisa, bronhitisa, astme, kolitisa…

Alergijski rinitis je najčešće alergijsko obolenje i vodeće hronično obolenje kod mladih, a zbog svoje učestalosti naziva se i „epidemijom 21. veka“. Predstavlja zapaljenje sluzokože nosa, a simptomi su zapušeni nos, curenje iz nosa, salve kijanja, svrab i crvenilo nosa, tegobe u očima… Svi ovi problemi su takvi da ometaju svakodnevne aktivnosti i značajno utiču na kvalitet života.

Imunoterapija se primenjuje kod pacijenata kod kojih izbegavanje alergena i primena standardne terapije ne daju rezultate ili se tom prilikom javljaju neželjeni efekti li pak pacijent ne želi da uzima lekove za alergiju.

Za uspeh ove terapije važno je dobro proceniti pacijenta. Potreban nam je klinički pregled, detaljna anamneza o tome kada se i kakve tegobe javljaju, alergološko testiranje, kožne probe, specifični IgE iz venske krvi, spirometrija…

Imunoterapija

Sublingvalna imunoterapija SLIT (kapljice koje se stavljaju pod jezik)

Kako je “klasična” imunoterapija u vidu potkožnih injekcija bila praćena burnim kožnim reakcijama, a opisane su i sistemske neželjene reakcije s mogućnošću nastanka i anafilaktičkog šoka ovaj metod sve više ustupa mestu sublingvalnoj imunoterapiji. Ovaj način je mnogo bezbedniji, jer ima manje neželjenih efekata i za pacijenta je komforniji.

U sublingvalnoj imunoterapiji se koriste veće doze standardizovanih alergena koji se primenjuju u obliku kapi koje se stavljaju pod jezik. Istraživanja pokazuju da je ovaj način podjednako efikasan kao i “klasična” subkutana imunoterapija, ali bez opasnosti od neželjenih reakcija.

Kod pacijenata sa alergijama na polen tretman se započinje van sezone cvetanja, tokom novembra i decembra, a prvi rezultati se uočavaju već sa prvom sezonom cvetanja. Kada su u pitanju alergije na grinje, tretman se može započeti bilo kada u toku godine, a nešto češće se otpočinje u kasnu jesen. Ukoliko se pokaže efikasnim, nastavlja se po odgovarajućoj šemi minimalno tri, a poželjno je pet godina. Povoljan efekat terapije očekuje se da traje još pet do deset godina po prekidu tretmana. U ređim slučajevima kada nema poboljšanja u prvoj godini, imunoterapija se prekida.

Alergije predstavljaju sve veći problem kako za pacijente, tako i za lekare. Na svetu, 1 od svake 4 osobe pati od alergije, a broj ljudi koji ima alergijske smetnje se povećava iz godine u godinu.

Alergijska imunoterapija predstavlja jako efikasan tretman protiv alergije na respiratorne alergene, pogotovu na polene, prašinu i grinje. Poboljšanje kvaliteta života smanjenjem tegoba potvrđuju da je imunoterapija dobar izbor.

Najčešći alergeni su:

  • polen drveća, trava,korova
  • životinjska dlaka
  • buđ
  • prašina

 

Kome se preporučuje imunoterapija?

Savetuje se da se imunoterapija sprovodi u slučajevima alergijskog rinitisa, rinokonjuktivitisa i blage astme. Istraživanja su pokazala da imunoterapija ne samo da ublažava simptome postojeće alergije već sprečava i pojavu novih. Takođe, ova terapija sprečava dalje napredovanje alergijske bolesti disajnih puteva ka astmi i zato bi je trebalo primeniti što ranije.

Imunoterapija se preporučuje osobama sa alergijskom kijavicom kod kojih je bolest nedovoljno regulisana primenom lekova, kod kojih je farmakoterapija praćena neželjenim efektima, kod bolesnika koji ne žele farmakoterapiju.

Imunoterapije se preporučuje pacijentima osetljivim na jedan do najviše četiri alergena, a najbolji rezultait se postižu u lečenju polenske kijavice.

Imunoterapija se ne preporučuje osobama sa akutnim i hroničnim plućnim bolsetima, kod teške nekontrolisane astme, srčanih bolesnika, kod osoba sa povišenim krvnim pritiskom posbno ako unose lekove iz grupe beta-blokatora, osobama sa bubrežnom insuficijencijom, u slučaju autoimunih bolesti ili malignih obolenja.

 

Kako alergijska imunoterapija funkcioniše?

Alergijska imunoterapija funkcioniše po principu razvijanja imuniteta na određenje alergene. Ukoliko se organizmu daju određene količine alergena, koje se povećavaju tokom vremena, razvija se imunitet tj. tolerancija na alergen.

2 faze imunoterapije:

Prva faza ili faza razvijanja imuniteta: Ova faza podrazumeva primenu doza s postepenim povećanjem koncentracije alergena, jednom do 2 puta nedeljno. Dužina ove faze može 1,5 mesec

Druga faza ili faza održavanja:  traje 3-5 godina

Simptomi Vaše alergije će se smanjiti u prvoj fazi, ali nekada je potrebno i  godinu dana na dozama održavanja da bi s simptomi alergije nestali. o

 

Koliko je efikasna alergijska imunoterapija?

Čak 70% pacijenata su zadovoljni i imaju značajno poboljšanje. Od 80-ih godina prošog veka, kada je razvijena imunoterapija milioni i milioni ljudi je koristilo ovaj način lečenja od alergije. Primena ove terapije smanjuje šanse i za napredovanje alergijske bolesti i razvijanje astme, polipa u nosu, sinuzitisa.

Većina pacijenata je za 3 godine gotovo potpuno bez simptoma. Naravno, postoje slučajevi u kojima je alergijska imunizacija manje efikasna, i to se može desiti iz nekoliko razloga:

  • Neadekvatna doza alergena u primenjenim dozama
  • Ukoliko postoji alergije na alergene koji nisu pokriveni desenzibilizacijom
  • Visoke koncentracije alergene u okolini
  • Značajno izlaganje nealergijskim okidačima, kao što su duvanski dim, hemijske supstance i drugi.

Kada bi trebalo sprovoditi alergijsku imunoterapiju?

Najbolji period za alergijsku imunoterapiju protiv alergija na polene  trave, drveća i korova je zimski period, dok nema cvetanja ovih biljaka, tj. decembar i  januar. Imunoterapija protiv prašine i grinja se može sprovoditi tokom cele godine.

Ovu terapiju treba sprovoditi u zdravstvenoj ustanovi sa osobljem i opremom obučenim za rešavanje neželjenih dejstava alergijske imunizacija kao što je naša.

Vreme za alergijsku imunoterapiju počinje sada. Poboljšajte Vaš kvalitet života . Javite nam se i zakažite svoj termin. Uradićemo alergijske ispitivanja, i napraviti dugotrajan plan lečenja koji će Vam pomoći da se oslobodite i brojnih lekova koje ste uzimali i simptoma alergije u budućnosti.

Online zakazivanje: Imunoterapija alergijskih bolesti

Molimo vas da popunite i pošaljete upit za zakazivanje pregleda, a u najkraćem mogućem roku će vas naš tim kontaktirati za potvrdu termina.