fbpx

Lipomi (masno tkivo)

Lipomi su uglavnom bezopasne izrasline koje nastaju ispod kože, ili retko, na organima i oko njih. Lipomi se sastoje od masnog tkiva i obično nisu povezani sa okolnim mišićima. Retko izazivaju bol.

I dalje postoji dosta nepoznatih informacija o lipomima i njihovom formiranju. Ali određeni faktori utiču na povećanje šanse za lipome. To mogu biti lipomi u porodici, gojaznost ili određene bolesti.

U većini slučajeva se ne preporučuje lečenje. Ali lipomi mogu da se umanje ili uklone iz estetskih razloga, ili u slučaju kada je lipom veliki, stvara bol ili se nalazi na delu tela koji utiče na zdravlje i pokretljivost.

Kako izgledaju lipomi?

Lipomi izgledaju kao mekani i elastičani čvorići. Mogu biti različitog oblika – okruglog, jajolikog ili diskoidnog. Ove benigne izrasline su mekane i pokretne u odnosu na okolno tkivo. Koža koja se nalazi preko lipoma ne menja boju, tako da se na koži manifestuju u obliku manjih ili većih izbočina. Glavne osobine lipoma su to što sporo rastu i ne prave nikakve komplikacije, osim ukoliko su veliki, pa pritiskaju okolno nervno tkivo. Lipomi se mogu pojaviti na bilo kom delu tela (na vratu, leđima, rukama, nogama, stomaku).

Lipomi se uglavnom uklanjaju iz estetskih razloga. Međutim, ukoliko je lipom većih dimenzija, može se desiti da pritiska okolno nervno tkivo, što izaziva bol i trnjenje tog dela kože.

 

Koji su simptomi lipoma?

Lipomi su grudvice koje nastaju ispod kože. Meki su i pokretljivi – možete lako da ih pomerite prstom. Obično ne bole i ne utiču na kretanje osim ako se formiraju oko zglobova, krvnih sudova ili nerava.

Većina ljudi (90-95%) sa lipomima će imati jedan lipom, ali nekad mogu da imaju više. Ove izrasline su uglavnom male i rastu do širine od 2-3 centimatra. Mada postoje i veliki lipomi koji rastu više od 10 centimetara.

Lipomi uglavnom izlaze na gornjem delu tela gde se nalazi dosta masnog tkiva. Na primer, na glavi, vratu, ramenima, leđima i na grudima. U retkim slučajevima, lipom može da izađe na mišićima ili unutrašnjim organima (stomak, creva).

Koji su uzroci lipoma?

Lekari i dalje ne znaju zašto se lipomi formiraju, ali faktori kao što su genetika, povrede i određene bolesti mogu da ih izazovu.

Genetika

Izgleda da genetika ima veliku ulogu kod razvoja lipoma. U ⅔ slučajeva ljudi sa lipomima postoje mutacije, izmene ili nedostatak gena ili hromozoma, a neke bolesti povezane sa lipomima su genetske.

Medicinski faktori

Neke bolesti ili stanja mogu da povećaju šansu za razvoj lipoma. 

Na primer:

Povreda – Direktan udarac na neki deo tela. Istraživanje je pokazalo da udarac u meko tkivo može da poveća šanse za razvoj lipoma.

Dijabetes melitus – Hronična bolest koja izaziva visok nivo šećera u krvi zato što pankreas ne proizvodi dovoljno insulina. Dijabetes može da se poveže sa drugim bolestima koje izazivaju lipome, kao što je Madelungova bolest.

Visok holesterol – Ovo stanje izaziva visok nivo masti odnosno lipida u krvi. Lipomi se češće pojavljuju kod osoba koje imaju visok holesterol.

Gojaznost – Gojazne osobe imaju veći procenat masti u organizmu i to može da poveća šansu za pojavu lipoma.

Multipla nasledna lipomatoza – Retka bolest za koju se smatra da se prenosi genetski kroz porodice. Njena odlika je više lipoma na abdomenu, rukama i nogama.

Gardnerov sindrom – Vrsta retke bolesti poznate kao porodična adenomatozna polipoza. Izaziva pojavu polipa, tumora i lipoma kao i drugih simptoma. Osobe sa Gardnerovim sindromom imaju veću šansu da dobiju rak povezan sa porodičnom adenomatoznom polipozom (posebno na debelom crevu i oko njega).

Madelungova bolest – Poznata je i kao multipla simetrična lipomatoza. Ovo stanje izaziva izrasline na gornjem delu tela (vrat, ruke, ramena i grudi). Najčešće je imaju muškarci poreklom iz mediteranske oblasti koji imaju sklonost ka alkoholizmu

Adiposis dolorosa – Stanje gde lipomi ili nabori masnog tkiva stvaraju pritisak na nerve i izazivaju bol. Posebno je često kod žena sa viškom telesne težine ili kod gojaznih žena između 35 i 50 godina.

Drugi faktori rizika

Faktori kao što su godine i pol takođe mogu da utiču na pojavu lipoma, a ne samo bolesti i genetika. Lipomi se najčešće javljaju između 40. i 60. godine i malo su češći kod muškaraca nego kod žena.

Kako se dijagnostikuju lipomi?

Pregled je dovoljan da lekari dijagnostikuju lipome. Pitaće vas o prethodnim bolestima, trenutnom zdravlju, da li neko u porodici ima lipome i pregledaće promenu na koži. Dakle, pregled i pitanja o zdravlju su obično dovoljni da lekar dijagnostikuje lipom ili neku drugu izraslinu.

Lipomi su benigni tumori, ali i dalje su tumori. U nekim slučajevima lekari će da naruče dodatne testove da bi eliminisali sumnju na rak. 

Testovi mogu biti:

Biopsija – Nije rutinski test, ali lekar će možda hteti da testira tkivo lipoma na kancerogene ćelije. Tokom biopsije se uklanja mali deo lipoma i šalje u laboratoriju na dalje testove. Najčešće se to dešava nakon što je lipom hirurški otklonjen.

Snimanje – Postoji više testova sa snimanje, kao što je ultrazvuk, CT snimanje ili magnetna rezonanca. Oni mogu da pomognu lekarima da shvate na kojoj dubini se nalazi lipom, na koje tkivo utiče i da li postoje znaci abnormalnog tkiva koji mogu da ukažu na rak ili neke druge opasne bolesti.

Pomenuti testovi se rade ako lipom brzo raste, izaziva bol, preveliki je ili je povezan sa nekim drugim zdravstvenim problemom. Testovi se rade i ako je lipom lociran u dubokom tkivu ili veći od 10 cm.

Kako se leče lipomi?

Lipomi su uglavnom bezbolni i bezopasni tako da često nije potrebno lečenje osim ako pacijent želi da ih ukloni iz medicinskih razloga. 

U redovnim slučajevima lekar će vam reći da nadgledate rast izrasline ili pojavu nekih simptoma.

Ali, lekar će da predloži lečenje lipoma ako utiče na kvalitet života.  Na primer:

  • Lipom je prevelik
  • Izaziva bol
  • Lipom je na lošoj poziciji, blizu nerva ili zgloba
  • Lipom ograničava pomeranje ili izaziva slabost

Ako se lekar i pacijent odluče za lečenje postoji nekoliko opcija. Lipomi se tretiraju operacijom, injekcijama ili liposukcijom.

Hirurška Ekscizija

Najčešći način lečenja lipoma je potpuno uklanjanje operacijom. Pored toga što je relativno jednostavna procedura, hirurško uklanjanje lipoma je takođe često najbolji način da se spreči njihov ponovni rast (sve dok je cela masa potpuno uklonjena).

Međutim, ova tehnika se obično koristi samo dok su lipomi mali i kada se ne nalaze u područjima koja bi mogla da budu opasna za operaciju. Ako izraslina postane prevelika, može početi da zadire u nerve i krvne sudove, čineći operaciju složenijom i invazivnijom.