fbpx

Fibromi su benigne izrasline na telu. Postoji više vrsta fibroma koje se razlikuju po izgledu i lokaciji na telu. Fibromi mogu da se pojave bilo gde na telu i obično nije potrebno lečenje ili uklanjanje fibroma.

Fibromi nekad nemaju simptome. Ali ako imate tegobe zbog njih onda treba da odete kod lekara. Fibromi se uklanjaju laserom, krioterapijom i nizom drugih metoda.

 

Kako izgledaju fibromi?

Fibromi su okruglog ili ovalnog oblika, jasno ograničeni od okolne regije kože. Najčešće su uskom peteljkom vezani za podlogu, a nekada imaju široku bazu. Baza fibroma je nešto tamnija od okoline kože, a sam fibrom može biti tvrde ili meke konzistencije. Veličina fibroma kreće se od nekoliko milimetara do nekoliko santimetara u prečniku. Na pregibnim delovima tela (u predelu prepona i pazuha) imaju uglavnom modriju boju ili su blago hiperpigmentisani.

 

Koji su simptomi fibroma?

Glavni simptom fibroma je mala izraslina. Fibrom može ili ne mora da bude osetljiv, može biti različitih veličina, da izazove svrab ili da promeni boju.

Fibromi koji nisu ravni mogu najčešće da budu iritirani zbog odeće ili zbog brijanja. Fibrom će počne da krvari ako se ošteti.

Simptomi fibroma zavise od vrste i lokacije.

Generalno simptomi fibroma su:

  • Svrab, bol ili osetljivost izrasline
  • Osećaj pritiska
  • Otok
  • Promena boje fibroma
  • Fibromi mogu biti iste boje kao koža ili tamniji (crveni ili ljubičasti)
  • Glatka površina
  • Krvarenje usled povrede
  • Meka ili čvrsta izraslina
  • Promena veličine fibroma
  • Širenje fibroma (retko)

Fibromi mogu da izazovu i druge simptome u zavisnosti od mesta na kome se nalaze. Takođe, mogu biti bolni ako dugo stojite u mestu.

Fibromi u materici mogu imati sledeće simptome:

  • Duge i bolne menstruacije
  • Bol u abdomenu ili u donjem delu leđa
  • Zatvor
  • Bol tokom seksa
  • Učestala potreba za mokrenjem

U većini slučajeva fibromi nisu ozbiljan zdravstveni problem – nisu maligni ili kancerogeni.

Ako zbog fibroma ne možete normalno da se bavite svakodnevnim aktivnostima onda treba da odete kod lekara.

Koje su vrste fibroma?

Fibromi su benigne izrasline od fibroznog odnosno vezivnog tkiva. Nazivaju se i fibroidi, miomi, fibromiomi i miofibromi.

Fibromi se formiraju kad ćelije kože počnu da rastu i da se razmnožavaju u velikoj meri.

Postoji više vrsta fibroma:

  • Periungualni fibromi: Ovi fibromi rastu blizu noktiju na prstima ruku ili nogu.
  • Fibromi materice: Ovo su fibromi koji se razvijaju u materici.
  • Angiofibromi: Angiofibromi su male papule koje mogu da se razviju na nosu i obrazima.
  • Dermatofibromi: Dermatofibromi su izrasline koje se obično pojavljuju na nogama i rukama.
  • Plantarni fibromi: To su stvrdnute mase koje mogu da se pojave na svodu stopala.

Fibromi mogu da se pojave bilo gde na telu. Neki ljudi imaju fibrome na jeziku ili desnima. Postoje i fibromi na kostima.

Šta su uzroci fibroma?

Lekari nisu sigurni šta izaziva fibrome na koži.

Prema nekim istraživanjima, fibromi mogu da se pojave zbog nadražaja kože ili manje povrede kože. Nadražaj kože može da bude infekcija, ujed insekta ili injekcija.

Neke vrste fibroma se javljaju usled bolesti. Na primer, angiofibromi se pojavljuju kod osoba koje imaju određene genetske/nasledne sindrome, kao što je Multipla endokrina neoplazija.

Takođe, osobe sa slabim imunim sistemom mogu da dobiju dermatofibrome. Tu spadaju osobe koje koriste imunosupresive, kao što su oboleli od HIV-a ili osobe koje imaju autoimune bolesti.

Fibromi možda imaju genetsku komponentu s obzirom da se javljaju zajedno sa nekim bolestima.

Fibromi mogu da se pojave i kao rezultat fibromatoze. Ova bolest izaziva prekomeran rast kože i vezivnog tkiva tako da nastaju agresivni tumori.

Ko ima šansu da dobije fibrome?

Bilo ko može da dobije fibrome na koži. Stručnjaci nisu još identifikovali sve faktore rizika za fibrome, ali neke bolesti mogu da ih izazovu.

Faktori rizika zavise i od vrste fibroma.

Dermatofibromi se češće javljaju kod žena. Osobe sa HIV-om ili autoimunim bolestima takođe imaju veću šansu za ovu vrstu fibroma.

Plantarni fibromi su najčešći kod sredovečnih ljudi. Muškarci imaju veću šansu da ih dobiju nego žene. Takođe, plantarni fibromi se mogu pojaviti kod dijabetičara ili osoba koje boluju od epilepsije.

Veća šansa za fibrome postoji u sledećim slučajevima:

  • Fibromi u porodici
  • Manja povreda kože

Osobe sa ugroženim imunim sistemom ili poreklom iz severne Evrope imaju veću šansu za fibrome.

Da li fibromi mogu da se spreče?

Fibromi teško mogu da se spreče zato što lekari ne znaju sa sigurnošću šta ih izaziva.  Iz ovog razloga ne postoji jedan način koji će da spreči pojavu i razvoj ovog stanja.

Kako se leče fibromi?

Fibromi su uglavnom bezopasni i lečenje nije potrebno u većini slučajeva.

Ali, neki fibromi mogu izazvati određene simptome, ne izgledaju lepo (fibromi lica) ili sprečavaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Ako imate fibrom koji vam smeta onda se obratite lekaru. Predložiće vam metode lečenja, kao što su operativna metoda, neinvazivna terapija i druge metode koje će da pomognu sa simptomima.

Lekari će uglavnom prvo da predlože neoperativne metode lečenja za fibrome.

Neoperativno lečenje fibroma

U ovu kategoriju spada:

  • Krioterapija i krioanalgezija – Ove metode smanjuju fibrome hladnoćom.
  • Terapija lekovima – To mogu biti lekovi za lokalnu primenu ili beta-blokatori.
  • Ekstrakorporalna terapija udarnim talasima koja omekšava tkivo
  • Injekcije kortikosteroidima
  • Lasersko uklanjanje fibroma – Kod ove metode, lekar koristi laser sa svetlom jakog intenziteta da bi uklonio izrasline.
  • Električno uklanjanje fibroma
  • Uklanjanje fibroma zračenjem
  • Udlage ili ortoza – Za ublažavanje nelagodnosti kod plantarnih fibroma
  • Vežbe istezanja

Operativno lečenje fibroma

Lekari će predložiti operativnu metodu ako želite da uklonite fibrome na koži. Ako želite da ih uklonite zato što loše izgledaju (npr. fibromi lica), treba da imate u vidu da operacija može da izazove ožiljno tkivo.

Operacija zahteva izdvajanje vremena za oporavak i postoji rizik od komplikacija. U nekim slučajevima komplikacije mogu da budu ozbiljnije po zdravlje nego sam fibrom.

Takođe, postoji veća šansa da se hirurški odstranjen fibrom ponovo pojavi. Većina lekara se slaže da invazinvne tratmane za fibrome treba koristiti samo ako vam ne pomognu druge metode.

Operacija fibroma može da bude ekscizija fibroma, biopsija fibroma ili dermabrazija.

Koje su komplikacije fibroma?

Komplikacije fibroma zavise od različitih faktora – od lokacije fibroma i njegovog uticaja na okolnu regiju.

Komplikacije mogu da nastanu zbog operacije. Da biste smanjili rizik od komplikacija treba da pratite savete lekara posle zahvata.

Neke od komplikacija mogu biti:

  • Bol i nelagodnost
  • Fiziološke promene – Poravnanje svoda stopala zbog plantarnog fibroma
  • Ponovni rast fibroma i njegovo povećanje
  • Ožiljci, krvarenje, problemi sa nervima ili infekcija posle operacije
  • Metastaza odnosno širenje fibroma
  • Tegobe sa organima na kojima je bio fibrom – Na primer reproduktivni problemi, pobačaj ili prevremeni porođaj u ozbiljnim slučajevima fibroida materice.

Ukratko

Fibromi su nekancerogeno tkivo koje se obično javlja kao mala izraslina. Lekari još uvek nisu sigurni šta je tačan uzrok fibroma. Fibromi mogu da se pojave bilo gde na telu. Iako fibromi uglavnom nemaju dodatne simptome, može se javiti bol, svrab ili promena boje na mestu fibroma. Takođe, u zavisnosti od lokacije, fibromi mogu da utiču na funkciju nekog dela tela.

S obzirom da su fibromi benigne prirode nije uvek potrebno uklanjanje. Ali, ako imate tegobe zbog fibroma onda treba da odete kod lekara.

Lečenje može da bude neinvazivno – na primer krioterapija ili laser. Ako se odlučite za operaciju treba da uzmete u obzir da su moguće komplikacije.

Idite kod lekara ako ste primetili novu izraslinu na telu koja se uvećava, ima simptome infekcije ili neke druge simptome.